Danas ću vam pokazati razne zanimljive stvari iz mog vrta koje će vas oduševiti i poželit će te da ih imate . Pokazat ću vam danas sve što sam ja u mom vrtu napravio od drveta . Počet ću sa drvenom zmijom . Evo njezine slike .

 



 

Nadam se da vam se sviđa . Inače vrlo ju je zahtjevno i teško napraviti .

Sada je na redu meni osobito najljepša skuptura od drveta , a to je moj drveni stol . Jako je lijep i privlačan izgledom pa ga svi vole , ali je jako teško napraviti ga . stablo koje sve to drži i njegov korijen kopao sam puna 2 dana i jedva sam ga iskopao , zato ga vrijedi i pogledati . Evo njegove slike .

 



 

Ovo je bio do sada meni najzahtjevniji rad ali je lijepo ispao .

Sada su na red došle drvene gljive . Zvuči malo nenormalno ali su u stvari jako lijepe . Mislim da bi se svakome od vas svidjele . Oko njih ima malo posla i zato sam njih zadnje napravio , evo slike .

 



 

Nadam se da vam se siđa i ovaj moj novi post pozdrav do idućeg puta .

Ja u svom vrtu držim dva zeca i jako su umiljata i zabavna . U mom kraju zečevi su jako istrebljeni pa sam se ssjetio ideje da ja uzmem dva zeca i da ih razmnožim . Pošto su zečevi vrlo traženi to je uzrokovalo njihovo istrebljenje . Zečeva ima raznih vrsta , a neke koje ja znam su : Orijaš , Njemački šarac , Lavlja glava , Kunić , i mnoge druge . Iako je zakon zabranio lov zečeva lovačka društva ih ipak love . Mislim da ako se nerješi problem sa zaštitom zečeva moglo bi doći do istrebljenja čitave vrste .



 

Nadam se da vam se sviđaju . Pošto sam imavo već mnogo mladih zečeva koje sam pustio u prirodu nadam se da neće doći ponovno do istrebljenja . A sada ću vam pokazati sliku od mladih koje sam pustio u prirodu .

 



 

To je sve od mene za ovaj članak , nadam se da vam se svidjelo i uživajte .

Breze ima najviše u Europi.Breza raste do 20 metara u vis , a debljinom oko 60 centimetara.Kora joj je bijela što će te moći vidjeti iz mojih slika što sam vam ih pripremio.Lišće joj je trokutasto.Plod je sićušni spljošteni oraščić s 2 postrana krilca, koja su šira od ploda.Breza živi do 100 godina.



Na otvorenim položajima, rađa sa sjemenom od 10. godine, a u šumi oko 30. godine.Plod donosi skoro svake gidine.Ima čupav korijenski sustav, koji se dobro prilagođava uvjetima tla.Vrlo je otporna na mraz.



Na sušu i vrućine osjetljiva je samo u prvim godinama života.Dobro podnosi dim, štetne plinove i tvorničku prašinu pa je pogodna za sadnju u industrijskim i urbanim područjima.Drvo je dekorativno.

  Čempresi su stabla ili grmovi nama poznati kao čempres, tuja, i borovnica. Obična borovnica raste u kontonentalnom području. Čempres i tuja česte su ukrasne vrste, a njihovi su češerići drvenasti. Čempres je stablo koje u visinu raste i do 25 metara. Kora stabla smeđocrvene je boje tamnijih nijansi, koja u starijih primjeraka postaje svijetlosiva. Krošnje stabla različitih su oblika, no široke su kod većine primjeraka. Razmnožava se sjemenom i raste neobično velikom brzinom. Ne podnosi jake hladnoće, voli vlažan zrak, i nije osjetljiv na vrstu tla.



Čempres je stablo koje u visinu raste i do 25 metara.

Kod nas se čempresi često sade oko groblja, u grčkoj mitologiji je čempres je povezan Hadom, bogom podzemlja i mrtvih.

Ovo gnijezdo sam našao u šumi.To gnijezdo je sagrađeno u zemlji.Ptica koja ga je sagradila zove se slavuj.



Slavuji imaju neugledno smeđe perje (odozdo nešto svjetlije nego sa gornje strane). Gnijezdo slavuja se uglavnom nalazi na tlu, a mnogo rjeđe na niskoj vegetaciji. Sastoji se od neuredne gomile lišća i biljaka, a često je skriveno ispod kupina, kopriva i drugih biljaka. Mladunci se iz jaja izlegu goli i slijepi, no brzo rastu i dobijaju perje, pa za nekoliko tjedana već mogu letjeti.

Slavuj se hrani sitnim kukcima i paucima, a ponekad i drugim beskralježnjacima. Obično se smatra da slavuj "pjeva" samo noću, ali, ako ga se ne uznemirava, često pjeva i danju. Najčešće se, pri tom, nalazi u nekom grmu gdje je skoro nevidljiv, zbog neupadljivog perja.

Svi slavuji provode zimu u Africi. Slavuj "pjeva" samo u proljeće, a u lipnju lagano prestaje sa pjevom, pa se, u kolovozu, može učiniti da su već otišli na jug. Međutim, tada su oni tihi i neprimjetni.

Priroda (latinski: natura; grčki: φύσις) odnosi se na fenomene fizičkog univerzuma i života. Generalno, pod prirodom se podrazumijevaju svi fenomeni, koji su nezavisni od ljudske intervencije. Pojam priroda se odnosi na sve redove veličine, od mikroskopskih do makroskopskih fenomena. Na makroskopskom nivou, odnosi se na svemir i astronomske objekte, dok se na subatomskom nivou odnosi na materiju i energiju od koje je svemir sastavljen.